Ako ste nedavno letjeli iznad farme i uočili dron kako juri između redova usjeva, snima fotografije ili lebdi kako biste snimili toplotne potpise, možda ste se zapitali: kako tačno ta mala leteća mašina govori kada biljci nedostaju ključne hranljive materije? Kao neko ko je proveo poslednjih pet godina snabdevajući poljoprivredne bespilotne letelice i male porodične farme i velike komercijalne operacije, video sam kako ova tehnologija transformiše način na koji uzgajivači uočavaju nedostatke hranljivih materija – nema više hodanja 10 milja dnevno sa kompletom za testiranje tla, nema više nagađanja koja je parcela kukuruza zakržljala. Sve se svodi na kombiniranje ugrađenih senzora, analize podataka i dubokog razumijevanja fiziologije biljaka kako bi se podaci prikupljeni dronom pretvorili u praktične uvide.
Počnimo s osnovama. Biljke dobijaju hranljive materije iz tri glavna izvora: zemlje, vode i vazduha. Nedostaci se pokazuju različito u zavisnosti od hranljive materije – neki uzrokuju žutilo lišća, drugi usporavaju rast, neki čak menjaju temperaturu same biljke. Poljoprivredni dron ne „vidi“ samo boju kao ljudsko oko; koristi specijalizovane kamere i senzore da uhvati detalje koje ne možemo, a tu se dešava prava magija.
Kamere vidljivog svjetla, na primjer, otkrivaju promjene u boji listova. Klorofil, zeleni pigment u biljkama, odgovoran je za fotosintezu - i oslanja se na dušik, jedan od najčešćih hranljivih sastojaka koji su potrebni usjevima. Kada biljka nema dovoljno azota, hlorofil se razgrađuje, a lišće postaje blijedo žuto ili čak svijetlozeleno umjesto tamno, živo zeleno. RGB (crvena, zelena, plava) kamera dronova može mjeriti intenzitet zelene svjetlosti koju reflektira lišće i uneti to u proračun normalizirane razlike vegetacijskog indeksa (NDVI). NDVI je jednostavna formula koja uspoređuje razliku između bliske infracrvene svjetlosti (koju zdrave biljke jako reflektiraju) i crvene svjetlosti (koju apsorbiraju). Nizak NDVI rezultat nam govori da komad usjeva ima manje hlorofila, što gotovo sigurno ukazuje na nedostatak dušika. Ali evo kvake: RGB kamere mogu uočiti samo očigledne nedostatke u kasnoj fazi. Do trenutka kada lišće požuti, usjev je već izgubio značajan potencijal rasta. Tu dolaze drugi senzori.
Termovizijska slika mijenja igru za rano otkrivanje, i zato imamo na zalihama poljoprivrednu dron s termičkim slikama za kupce koji žele uhvatiti probleme prije nego što budu vidljivi golim okom. Toplotni senzori mjere površinsku temperaturu biljaka, sve do djelića stepena. Kada je biljka zdrava, njeni stomati (sićušne pore na listovima) su otvorene, omogućavajući joj da transpirira – oslobađa vodenu paru – koja hladi površinu lista. Ako biljci nedostaju ključni nutrijenti poput fosfora ili magnezija, njeni stomati se približavaju očuvanju resursa, a temperatura listova raste. Ova temperaturna razlika je suptilna, ali termalna kamera je može uhvatiti čak i prije nego što se pojave promjene boje. Prošle godine, farmer pšenice u Kanzasu koristio je naše termalne bespilotne letelice da uoči nedostatak magnezijuma na parceli od 2 hektara pšenice 10 dana pre nego što je ostatak polja pokazao simptome. Primijenili su ciljano folijarno prskanje, umjesto da pokriju cijelo polje, uštedivši stotine dolara u gnojivu i spriječivši gubitak prinosa od 15%. To je vrsta povrata ulaganja o kojoj govorimo kada objašnjavamo kako ovi dronovi rade osim prskanja.
Još jedan ključni alat su multispektralni senzori, koji hvataju svjetlost u pojasevima izvan vidljive crvene i blizu infracrvene - poput crvene ivice, uske trake između crvene i bliske infracrvene koja je posebno osjetljiva na stres biljaka. Indeks refleksije crvene ivice (REI) posebno je koristan za otkrivanje nedostataka gvožđa, cinka i drugih mikronutrijenata koje RGB kamere propuštaju. Nedostaci mikronutrijenata često uzrokuju jedinstvene reakcije na stres: nedostatak željeza, na primjer, dovodi do intervenalne kloroze (žuti između žila listova) u mladim listovima, dok nedostatak cinka uzrokuje rozenje (usporen, grozdovan rast) u kukuruzu. Multispektralni senzori pokupe jedinstveni spektralni „otisak prsta“ ovih nedostataka, koji softver za analizu podataka zatim mapira na tačne lokacije na terenu.
Jednom kada dron prikupi sve ove podatke, to nije samo gomila fotografija – koristimo agronomski softver zasnovan na oblaku da ih obradimo. GPS drona prikačuje svaki podatak koji ukazuje na određenu lokaciju na farmi, tako da dobijate toplotnu mapu (koja se često naziva mapom nedostatka nutrijenata) koja tačno pokazuje gde su usjevi pod stresom. Ovdje naši dronovi za prskanje postaju nevjerovatno vrijedni: umjesto da traktorom vozite svaki centimetar polja, možete koristiti kartu da prskate samo nedostatna područja. Naši modeli drona za poljoprivredu, poput 10L poljoprivrednog drona, mogu nositi dovoljno tekućeg gnojiva ili folijarnih hranjivih tvari da pokriju 10 hektara s jednim punjenjem baterije, a njihov precizni sistem za prskanje cilja samo na biljke pod stresom, smanjujući otpad do 70% u poređenju sa tradicionalnim prskanjem. Imamo i dron za prskanje od 20L za veće operacije, koji može pokriti duplo veću površinu u istom vremenu leta, što ga čini idealnim za farme veće od 500 hektara.
Važno je napomenuti da tehnologija dronova ne zamjenjuje ispitivanja tla ili stručne agronomske savjete – ona ih nadopunjuje. Testovi tla vam govore šta je u zemlji, ali dron vam govori šta biljka zapravo preuzima. Ponekad test tla pokazuje dovoljno dušika, ali zbijeni sloj u tlu sprječava pristup korijenju biljke, što dovodi do nedostatka. Dronovi preuzimaju taj nadzemni stres, tako da znate da se pozabavite sabijanjem tla, a ne samo dodati još gnojiva. Za uzgajivače kukuruza, posebno, naš dron za sjeme kukuruza može se čak i kalibrirati da sadi pokrovne usjeve u nedostatnim područjima, poboljšavajući zdravlje tla za buduće vegetacijske sezone.
Radili smo sa stotinama farmera u protekle tri godine, a pitanje koje najčešće dobijam je: „Može li ova tehnologija zaista biti toliko precizna?“ Kratak odgovor je da – kada se pravilno kalibrira. Ključ je da letite dronom u pravo doba dana, pod stalnim uslovima osvetljenja i sa jasnim razumevanjem potreba svakog useva za hranljivim materijama. Na primjer, kukuruz ima visoku potrebu za dušikom tokom vegetativne faze rasta, tako da letenje našim dronom tokom V6-V8 rasta (kada je kukuruz visok do koljena) daje najpouzdanije podatke o nedostatku hranjivih tvari. Zato pružamo prilagođene planove leta i agronomsku obuku sa svakim dronom koji prodajemo, tako da naši kupci ne kupuju samo dio opreme – oni znaju kako ga koristiti za rješavanje svojih specifičnih problema na farmi.
Još jedna uobičajena zabluda je da su poljoprivredni dronovi preskupi za male farme. U stvarnosti, ROI je često brži nego što mislite. Porodična farma od 5 jutara u Ajovi koristila je našu poljoprivrednu dron sa termalnim slikama prošle sezone rasta da uoči nedostatak kalijuma u svom polju soje. Umjesto primjene đubriva u vrijednosti od 1.200 USD, oni su primijenili ciljano folijarno prskanje u vrijednosti od 300 USD, a njihov prinos se povećao za 8% u toj zakrpi - dovoljno da plate za dron u jednoj sezoni. Za farme svih veličina, sposobnost preciznosti sa nutrijentima smanjuje ulazne troškove, povećava prinose, a takođe je i održivija.
Naravno, postoje ograničenja. Podaci o dronovima mogu biti iskrivljeni zbog faktora kao što su oblačnost, jak vjetar ili čak prašina na objektivu kamere, pa je važno slijediti najbolje prakse za letove. Također, neki nedostaci nutrijenata imaju slične spektralne otiske prstiju, tako da kombiniranje podataka o dronu s testovima tkiva lista (preuzetih sa tačnih lokacija koje je dron identificirao) osigurava da napravite pravi tretman. Naš tim uvijek preporučuje uparivanje praćenja dronom s redovnim uzorkovanjem listova, a mi nudimo partnerstvo s lokalnim agronomima kako bismo pomogli našim klijentima da ispravno interpretiraju svoje podatke.
Gledajući unaprijed, stalno poboljšavamo našu tehnologiju dronova kako bismo detekciju nutrijenata učinili još preciznijim. Sljedeće godine lansiramo novi model s hiperspektralnim senzorima, koji hvataju stotine svjetlosnih traka kako bi uhvatili još suptilnije signale stresa nutrijenata. Ali čak i uz trenutnu tehnologiju, sposobnost ranog otkrivanja nedostataka nutrijenata i ciljanih tretmana jedna je od najutjecajnijih upotreba poljoprivrednih dronova danas.
Ako ste poljoprivrednik koji želi smanjiti ulazne troškove, povećati prinose i ukloniti nagađanja o upravljanju hranjivim tvarima, naš tim vam može pomoći da pronađete pravi dron za vaš rad. Bilo da ste mala farma koja traži kompaktnu poljoprivrednu dron od 10L ili veliku komercijalnu operaciju kojoj je potreban kapacitet drona za prskanje od 20L, imamo rješenja prilagođena vašim potrebama. Ne ustručavajte se da se povežete s nama kako biste razgovarali o specifičnim ciljevima vaše farme i kako vam naša tehnologija dronova može pomoći da ih postignete.


Reference
- Mulla, DJ (2013). Dvadeset pet godina daljinskog istraživanja u preciznoj poljoprivredi: ključni napredak i preostale praznine u znanju. Biosistemsko inženjerstvo, 114(4), 358-371.
- Sakamoto, T., Gitelson, AA, i Arkebauer, TJ (2012). Daljinska procjena sadržaja klorofila u listovima u kukuruzu i soji pomoću indeksa refleksije crvene ivice. Agronomski časopis, 104(3), 778-786.
- Jones, HG (2004). Biljke i mikroklima: kvantitativni pristup fiziologiji biljaka životne sredine. Cambridge University Press.
- Zhang, C., & Kovačs, JM (2012). Primena malih bespilotnih vazdušnih sistema za preciznu poljoprivredu: pregled. Precizna poljoprivreda, 13(6), 693-712.